Suplementi za jačanje imuniteta

Imunitet predstavlja sposobnost ljudskog organizma da se sopstvenim mehanizmima brani od virusa, infekcija, bakterija, parazita i drugih patogena. Imunološki sistem je temelj odbrane ljudskog organizma od napada stranih mikroorganizama, zasnovan na stvaranju antitela. U velikoj meri zavisi od stila života, ali je uslovljen i genetikom i životnom okolinom.

Urođeni (nespecifični) imunitet novorođenče nasleđuje od majke, putem antitela koja se u trudnoći preko posteljice prenose na plod, a potom i putem majčinog mleka. To je prirodna barijera i prva linija odbrane od bolesti, a prisutan je i pre pojave izazivača imunog odgovora (antigena) i na njih reaguje isto, tj. nespecifično. Stečeni (specifični) imunitet se razvija postepeno i specifično reaguje na svaki antigen i pamti svoju reakciju, što omogućava pokretanje imunog odgovora i odbranu organizma i mnogo godina kasnije.

Aktivni imunitet nastaje kao rezultat izloženosti organizma nekoj bolesti, tako što ona natera imunološki sistem da proizvede antitela za tu bolest. Prirodni aktivni imunitet se stvara nakon infekcije sa stvarnom bolešću, tako što npr. organizam „pamti“ kako se ranije odbranio od nekog virusa, pa prilikom sledećeg napada istog virusa ima adekvatnu odbrambenu reakciju, proizvodeći potrebna antitela. Veštački aktivni imunitet nastaje osnaživanjem organizma za borbu protiv bolesti uvođenjem umrtvljenog ili oslabljenog uzročnika bolesti preko vakcinacije.

Pasivan imunitet je onaj kada osoba u organizmu ima antitela na bolesti, ali ih nije proizvela svojim sopstvenim imunološkim sistemom. Prirodni pasivni imunitet novorođenče dobija od svoje majke preko placente. Veštački pasivni imunitet nastaje davanjem gotovih antitela u vidu imuno-seruma i gamaglobulina, koji se daju kao hitna zaštita od specifične bolesti. Pasivni imunitet traje samo nekoliko nedelja ili meseci, za razliku od aktivnog imuniteta koji je dugotrajan.

Simptomi pada imuniteta

Hronični umor govori da imunitet opada. Bez obzira na trajanje spavanja i neizlaganje većim fizičkim i psihičkim naporima, postoji učestali osećaj umora i malaksalosti, isrpljenost, opšta slabost tela, bezvoljnost, umor… jednom rečju – nedostatak energije.

Učestale infekcije su signal da se telo ne štiti od bolesti kako treba, jer nije u mogućnosti da se brani od uticaja štetnih mikroorganizama. Dok kod ljudi sa dobrim imunitetom organizam reaguje na vreme i eliminiše uzročnike infekcija bez problema, kod ljudi sa slabim imunitetom, infekcije se stalno iznova vraćaju.

Promene na koži, noktima i kosi takođe govore da je oslabljen imunitet. Suva i problematična koža, pojave ekcema, perutanje kože, slaba kosa sa ispucalim i lomljivim krajevima i krti nokti – sve to ukazuje na probleme sa imunitetom.

Preterano mršavljenje može da nastane i kad je imunitet u lošem stanju, pa telo koristi sve rezerve energije da se izbori protiv infekcije. Poremećajem imunološkog sistema nastaju i problemi u radu organa za varenje, pa se štetni organizmi šire i napadaju organe, a telo ne može da apsorbuje hranljive materije iz unetih namirnica.

Preterana težina nastaje deponovanjem masnih naslaga na određenim delovima tela, umesto da te masti budu optimalno iskorišćene. Tada jetra mora da radi većim kapacitetom da bi te masnoće razložila, čime zanemaruje svoju glavnu funkciju – čišćenje toksina iz organizma.

Usporeno zarastanje rana nastaje kada oslabljeni imuni sistem ne reaguje dovoljno brzo, tako da rane ostaju dugo na koži i teško se povlače, a kroz njih u organizam prodiru bakterije i stvaraju infekcije.

Dugotrajne prehlade su one koje traju duže od 7 do 10 dana, koliko je potrebno prosečno zdravoj osobi da se izbori sa uzročnicima prehlade. Kod osoba sa slabim imunitetom antitela se razvijaju usporeno ili uopšte ne mogu da se formiraju, a broj belih krvnih zrnaca je mali, pa zbog toga prirodni štit protiv bolesti nije dovoljno stabilan.

Alergije su preosetljivost organizma na neke supstance, situacije i fizička stanja (npr. sezonske alergije, alergije na hranu, na životinje, na prašinu, na polen…). Iako mnoge alergije ne zavise od same jačine imuniteta, slučajevi stalnog ponavljanja alergija govor lošem stanju imunološkog sistema.

Herpes na usni i koži je čest pokazatelj slabog imuniteta, jer iako je većina nas u sebi ima taj virus, on je pritajen i infekcija se ne pokazuje uvek.

Pomoć u jačanju imuniteta i organizma

Kao i za sve ostalo, i za dobar imunitet je presudan stil života. Potrebno je najmanje osam sati spavanja, redovna fizička aktivnost više puta nedeljno, boravak u prirodi, eliminisanje uzročnika stresa i okruženost prijatnim ljudima. Zdrava ishrana i dovoljno unošenje vode se podrazumevaju.

Životne namirnice koje se preporučuju za jačanje imuniteta su zeleno povrće (spanać, brokoli, grašak, kelj, kupus, patlidžan, luk…), kao i bundeva, šargarepa, cvekla, paradajz i paprika. Od voća se preporučuju mandarine, pomorandže, nar i jabuke, a od orašastih plodova orah, badem, lešnik i kesten.

Beli luk je veliki borac protiv virusa, bakterija i parazita i čini dobrobit čitavom organizmu, je sadrži velike količine antioksidansa.

Hrana bogata cinkom obuhvata namirnice životinjskog porekla (jaja, piletina, junetina, ćuretina, školjke, rakovi, tuna…), kao onu biljnog porekla: badem, pasulj, pšenica, integralne žitarice, semenke bundeve.

Dodatno jačanje imuniteta postiže se unošenjem suplemenata. Immunitea Forte je dodatak ishrani na bazi žen-šena, sa dodatkom cinka i vitamina C.  Multivitamin M1 sadrži vitamine (B, C D i E) i minerale koje naš organizam ne može da proizvede, pa je potrebno uzimati ih kao dodatak ishrani. Gvožđe sa vitaminom C je dodatak ishrani koji je doprinosi normalnom formiranju crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina, transportu kiseonika i pružanju energije svim organima i tkivima u organizmu.